O se taimi ua teʻa talu mai le irruption o se tasi o le sili sili mulimuli Tagata faʻatau tusitala: Dan Brown. Faatasi ai ma le vaaiga o ona tausaga lelei talu mai le taunuu mai o le Da Vinci Code i o tatou olaga, o lenei tusitala na faʻalauteleina ia lava i tala fou ua faʻataʻatia i totonu o le fua o lenei uluai galuega. Pe na mafai ona ia sili atu nai lo le mea na ofoina atu i le muamua ma ana tala mulimuli ane o se mataupu e matua taua tele.
Talu ai Na faʻaalia e Dan Brown isi tala o se manoa tutusa, faʻamamafaina le Amataga, o se tusi ua uma ona ou lipotia i luga o lenei blog, iinei. Ae mai le The Da Vinci Code e oo mai i le asō..., o a au tala e sili ona lelei?
O le natura o poloka poloka uma e iu lava ina paʻu i lalo i ni vaega se lua: e tatau ona faʻafiafia i se natura faʻasuesue e ala i se mealilo tele, enigma poʻo soʻo se mea leitmotif, ma mulimuli ane e tatau ona tapunia le fuafuaga i se faʻauʻuga faʻasologa e te le tautala ai, a le o le faʻamatalaga a le lona fa'ai'uga tatala po'o le tapuni sili ona maofa na e faitauina e o'o mai i lena taimi. Ou te faʻavae aʻu lava i lena manatu o le sili sili ona lelei e filifili le tolu tusi e tatau ona iai e Dan Brown. Tatou o iina.
Dan Brown's Top 3 Fautuaina Novels
Inferno
Lagolagoina o se tala ia Leonardo Da Vinci e masani lava ona aumaia se afifi, ae o le atiaʻe o se taupulepulega e uiga i le Divine Comedy, ma ona avanoa e fautua atu faʻavae luga o talafaʻatusa e uiga i le lagi, seoli, faʻaola poʻo le faʻaleagaina o se filifiliga atamai mo se sili-faʻatau atu.
Ma o lea ua liliu mai lenei tusi, mo aʻu e sili atu lona taua nai lo mea na tusia e Dan Brown e oʻo mai i lena taimi. I le fatu o Italia, Harvard Symbology Professor Robert Langdon ua tosina atu i totonu o se lalolagi taufaafefe tutotonu i luga o se tasi o sili ona le mafaamatalaina ma le lilo tusitusiga sili o tusitusiga i le talafaasolopito: Dante's Inferno.
Faʻatatau i lenei tulaga, Langdon feagai ma le taufaafefe fili ma tauivi ma se poto poto i se nofoaga o masani faatufugaga, auala lilo, ma saienisi futuristic. O le tusiaina i luga o le solo puʻupuʻu a Dante, Langdon, i se tuuga faʻasaga i le taimi, saili tali ma tagata faʻatuatuaina ae le i suia le lalolagi suiga.
Amataga
O le mea moni o le tala na tupu tele i Sepania atonu na mafua ai ona ou tuu Origen i le tulaga lua. Ae aua e te talitonu i ai. I totonu o lenei tala fou a le atamai o tagata sili ona lelei, matou te matua fiafia lava i le tala faʻasolopito. Robert Langdon, polofesa o faailoga faalelotu ma faailoga ata i le Iunivesite o Harvard, alu i le Guggenheim Museum Bilbao e auai i se faasilasilaga taua e faapea "o le a suia foliga o le faasaienisi e faavavau."
O le aliʻi talimalo i le afiafi o Edmond Kirsch, o se talavou piliona piliona o ana tisaini vaʻaiga fou ma ana matamata tetele na avea ai o ia ma tagata taʻutaʻua o le lalolagi. Kirsch, o se tasi o aliʻi malamalama a Langdon i tausaga ua tuanaʻi, na sauni e faʻailoa mai se mea uiga ese na mauaina o le a taliina ai fesili e lua na faʻafefeina ai tagata talu mai le amataga o taimi.
O FEA TATOU Ō MAI AI? O FEA TATOU TE OI AI? E le'i leva ona amata le fa'aaliga, na fa'atonuina ma le toto'a e Edmond Kirsch ma le fa'atonu o le falemata'aga o Ambra Vidal, ae fa'atupu vevesi ma ofo ai le faitau selau o malo ma le faitau miliona o tagata matamata i le lalolagi atoa. Faatasi ai ma le taufaamata'u lata mai o le mea taua e mafai ona leiloa e faavavau, e tatau ona sosola ese Langdon ma Ambra i Barcelona ma taufetuli i le taimi e suʻe ai le upu faalilolilo e maua ai le avanoa i le mealilo suatia a Kirsch.
Le Da Vinci Tulafono
E tatau ona e tuʻuina i luga o le pulelaa aua faʻafetai i lenei tusitala na mafai ona galue i ana isi galuega. Seʻi tatou vaʻai, ou te le manaʻo e fai atu o le tusi e leaga, ae o le iʻuga ... o le faʻaiuga e tuua oe i le afa ... masalo na tatau ona toe avatua e Dan Brown se isi taamilosaga se tasi ...
Ae o le mea moni o le atinaʻe na matua maoae lava afai e le afaina le lalolagi i le itulau mulimuli, e foliga mai e itiiti ia i matou. Robert Langdon, o se tagata poto faapitoa i faatusa, maua se valaau i le vaeluaga o le po: o le pule o le falemataaga Louvre ua fasiotia i lalo o tulaga lilo, ma se feʻau faʻailoga faʻailoga ua aliali mai i tafatafa o lona tino. O le suʻesuʻeina loloto o le suʻesuʻega, na iloa ai e Langdom o faʻataʻitaʻiga e taʻitaʻia ai galuega a Leonardo Da Vinci ... ma o loʻo i ai i le vaaiga atoa, natia e le atamai o le tusiata.
Na aufaatasi atu Langdon ma le tagata suʻesuʻe Falani o Sophie Neveu ma iloa ai o le pule o le falemataaga o le Priory of Sion, o se sosaiete na i ai i le tele o seneturi ni tagata iloga e pei o Sir Isaac Newton, Botticelli, Victor Hugo po o Da lava ia. Vinci, ma o ai. sa fa'aeteete e tausia se mea lilo fa'asolopito fa'ate'ia. O se fefiloi vave o mea tutupu, togafiti a le Vatikana, faʻailoga ma faʻailoga faʻailoga na mafua ai se feeseeseaiga tulaga ese e ala i le fesiligia o nisi o aʻoaʻoga o loʻo faavae ai le Ekalesia Katoliko.
Ma tifaga…, ae faʻafefea tifaga? Poʻo le mea sili o le tusi tusi o ata o ata ... 🙂