O tusi sili e 3 a le Mercedes de Vega

Hay escritores que lo son por vocación, además de convencimiento. Y es que cultivarse en el oficio de escribir es tanto sentarte a hacerlo como indagar sobre cómo hacerlo. Hay vena creativa e impronta de la misma forma que hay aprendizaje. Para todo. También para contar historias.

Le mataupu o mercedes de vega apunta a esa forma de ver la literatura como vertiente creativa donde volcar imaginación, pero también dedicación sobre la que extender ese aprendizaje al cómo narrar mejor las cosas. Porque creerse tocado por la varita para contar lo que nadie ha contado es un camino a la nulidad creativa.

O le manatu o le amata, fafaga le bug i tala, tala ma isi. O le tofo mo le tusitusi e masani lava o se mea e vave fanau mai, e tusa lava pe lafoai seia umi se taimi mulimuli ane. O lenei tusitala e amata ona ua taʻitaʻia i tatou i aso nei i tala ma tala o le masalosalo po o tala faasolopito o lo'o tauaofai ai le pao viia ma le tala fa'asolopito. Le fefiloi atoatoa.

Top 3 tusi fautuaina e Mercedes de Vega

O le miti umi a Laura Cohen

E iai fa'alavelave i le tulaga e iai se tasi po'o se mea e taupulepule e fa'ataunu'u. O le lagona e ono tupu se mea leaga e le taofia ai a tatou laʻasaga maumauaʻi pe a oʻo mai sina faʻailoga itiiti o le mauaina o se mea moni sili i le tulimanu ...

I ni nai aso talu ona maliu lana tane i se faalavelave tau taavale, o Laura Cohen, o se fomaʻi faʻafomaʻi Sipaniolo e nofo i Montreal, na faʻafeiloaʻi se tamaloa na mafatia i lona taimi ua tuanai o se maʻi. A mou atu e aunoa ma se faʻailoga pe a maeʻa le sauniga lona tolu, o le a amata e Laura lana sailiga, tosina i se fesoʻotaʻiga e leʻi mafaufauina i le va o le tamaloa ma lana tane ua maliu. O lenei suʻesuʻega o le a tuʻuina atu ai o ia i totonu o se upega tafaʻilagi mataʻutia o taupulepulega leaga, faoa faamalosi, faʻataʻitaʻiga faʻataulāitu ma sauaga na amata mai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le Holocaust, ma o le a taʻitaʻia ai o ia e fesiligia lona tupuaga, lana faaipoipoga ma lona olaga e oʻo mai i lena taimi.

Mercedes de Vega suia le resitala ma lana galuega sili ona mataʻutia: lagolagoina e talatala sili ona lelei ma le faʻamaonia saʻo o tagata, na te lalagaina se fuafuaga faʻafefeteina ua lalagaina i le atoatoa, tumu i faʻalavelave faʻateʻia ma faʻaaliga, lea e le faʻagesegese ai lona saoasaoa o vaisu pe mo sina minute.

O le miti umi a Laura Cohen

Aiga fiafia uma

E i ai se mea e taumateina i le atina'eina o augatupulaga o nisi o aiga. Ma o le manatu o se tusitusiga mo le taunuuga e foliga mai ua tuʻuina mai ia i tatou o se filifiliga e mafaufau i ai. O le fesili pe aisea e faatalitalia ai i taimi uma faalavelave tetele pe a foliga mai ua latalata mai le fiafia...

Ua vaai Teresa Anglada i lona olaga o se tusitala manuia ua malepelepe ina ua mou atu lana tama teine ​​o Jimena i le Reina Sofía Art Museum i Madrid e aunoa ma se faailoga. I le fefe tele, e umi se taimi e iloa ai e Teresa se auiliiliga: na mou atu lana tama teine ​​ia Tesema 21, i le aso lava lea na faia ai e lona tama i le 1970. O le mea na te le o iloa lava o se tasi o ona tuaa na maliu i lena lava nofoaga e onosefulu lima. fitu. tausaga ua mavae, a o avea le falemataaga o le Falemaʻi Faʻalapotopotoga o Madrid, e ui lava e leʻi maua lona tino.

Ina ia toe faʻaleleia Jimena laʻititi, ua tuʻua e Teresa lana galuega ma faia se suʻesuʻega e faʻamalosia ai o ia e suʻesuʻe i le taimi ua tuanai o lona aiga. O lenei faigamalaga o le a faʻafeiloaʻi ai o ia ma ona lava agaga, le maliu o lona tama, ma le iloa moni po o ai le Angladas, seia oʻo i se tumutumuga e leai se tasi e sau e aunoa ma se afaina.

Faatasi ai ma se poloaiga mataʻutia o tala, Mercedes de Vega toe foi i le atulaulau na ia fatuina i lana tala muamua, a o tatou ola, ia faatofu le tagata faitau i se tala faʻafefeteina e suʻesuʻe ai moli ma ata o loʻo tausia uma e aiga i totonu.

a o tatou ola

Atonu e le o toe ola se tasi ma ua na o se manatuaga e fafagu e se tasi e le mafai pe le manao e faagalo. O le mea lea e foliga mai pe a tutupu mea i se paʻi o le melancholy uiga ese e toe faʻafoʻi taimi taʻitasi i moli fevaevaeaʻi, moli faʻafuaseʻi, aafiaga i le pito o le le mafaatusalia abysses mai le masani masani.

O se tala uiga ese e uiga i le alofa ma le taunuuga, manatuaga ma mealilo o aiga, seti i Madrid i le 1930s. I le vaveao o le Malo Lona Lua, o Lucía Oriol o se tamaʻitaʻi faʻatauvaʻa i totonu o se sosaiete i se suiga atoatoa, o lona olaga e suia pe a feiloai ma Francisco Anglada, o se tagata fai pisinisi ua oti lana tane o le tupuaga Iutaia, o le na te faʻatau se fale mai le aiga o Oriol i le Faitusi auala Rosales. O le mea e amata i se mafutaga alofa vevela e faʻalavelaveina pe a faʻaalia Jimena, le afafine feteʻenaʻi a Francisco. O le mafutaga i le va o Jimena ma Lucía, o lona olaga faʻalua ma le lumanaʻi natia o Angladas o le a faʻaalia ai se asiosio o le lotoleaga, tauimasui ma le faalataina lea e leai se tasi e sau e aunoa ma se faʻalavelave.

O le alofa o Lucía Oriol mo se tagata ua saisaitia i le labyrinth o le taimi ua tuanai ma le manaomia o le taʻu atu o le mea moni ma le faia o le faamasinoga tonu e faaosofia ai lenei ata o ni gafa se lua, na musuia e mea moni na tutupu, i se Madrid na fememeaʻi i luga o le auvai o le Taua a le Malo.

Faatasi ai ma le tamaoaiga o se tusitala talatala mataʻina, Mercedes de Vega suʻesuʻe i totonu o la tatou talafaasolopito sili ona patino e faʻaalia ai o aiga uma e natia mea lilo e mafai ona oti. a o tatou ola E le gata o le tala i se tamaitai e tatau ona filifili i le va o le mafaufau ma le loto, ae o le fresco foi o se taimi ma se aai o le a faailogaina ai taunuuga o ona tagata autu.

pou fua

Tuua se faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.