O tusi sili e 3 a Juan Francisco Ferrándiz

Ou te tuufaatasia Juan Francisco Ferrandiz a la pléyade de grandes narradores actuales de novela histórica made in Spain. Me refiero a autores de varias generaciones como Chufo Llorens, Lui Zueco o Jose Luis Corral. Ona o latou uma i la latou lava ala, faatasi ai ma le tele pe itiiti o se vaega o tala faʻasolopito poʻo tala fatu, faʻafeiloaʻi i matou i lenei iloiloga o faʻaaliga e mafai ona matou faimalaga o ni turisi o taimi.

I le tulaga faapitoa o Ferrándiz, i le tele o taimi, o lona tofo i le lauiloa e pei o se talaaga e fafaguina ai lena lagona o le faʻalavelave mai le le mailoa, sopoia soʻo se nofoaga faʻasolopito. Aua i tua atu o mea moni, o le taimi sili ona mamao ua ufitia e lena patina o togafiti faataulaitu, o talatuu a tuaa, o le lotu e avea ma faavae o le vafealoai ma le taua.

Fa'alatalata i Talafa'asolopito i le tulaga o Ferrándiz o le fafaguina lea o mafaufauga atavistic ua tumu i talitonuga sese ma talitonuga e foia ai le le iloa. O tagata e feoai i totonu o na ata mamao o lo tatou malo ina ua avea le mea lilo o se vaega o talitonuga ma le mea na taumafai ai uluai malamalama o le malamalama e tafiesea le mamafa o puao na tautau mai le lotofuatiaifo mo se auaunaga sili atu a alii, tupu ma abbots ...

Top 3 tusi fautuaina e Juan Francisco Ferrándiz

Le laueleele faʻafanoina

I nei taimi, o le tusiaina o se tala faʻasolopito o talafaʻatasi i Barcelona e ono lamatia ai le faʻatupuina o masalosaloga o soʻo se ituaiga, i le tasi itu poʻo leisi. Ae i le iuga, o tusitusiga lelei e gafa ma le faʻaleagaina o le faʻaituau.

Juan Francisco Ferrándiz ofo mai ia i tatou se tala i le ogatotonu o le seneturi o le Normans. O le IX o se vaitaimi o le sese o le pulega a le malo na lagolagoina i le faʻa-kerisiano, o lona talitonuga faʻamataʻu e tasi o le Vikings, itiiti na tuʻuina atu i le tuʻufaʻatasia ma le itiiti ifo i luga o le faʻavae o faʻavaeina talitonuga ma faʻatasi ai ma le lafoga masani.

Faʻafefea e Barcelona i na aso? I le amataga, e tatau ona tatou toe mafaufau i le taimi nei foliga mai o le Catalan laumua, talafeagai. I na aso, o Barcelona sa masani ona avea ma tamaʻi 'aʻai tuufua na aafia i osofaʻiga mai saute o Metitirani i taimi ma mai matu o Europa i isi taimi.

Na taunuu Epikopo Frodoi i le taulaga i le 861, ma sina agaga, mafaufau o lenei o le alu ese mai le malo o le malo nofoaga autu. Peitai, Frodoi lava ia faʻalauteleina lona nofo ai seia oo i lona maliu toeititi atoa le tolusefulu tausaga mulimuli ane.

E tele mafuaʻaga na mafua ai ona ia nofo i luga o le tuaoi mulimuli o le malo, e aunoa ma le faʻamoemoe e ola i isi nofoaga o sili atu le manaʻomia i totonu o lana lava. O le mea muamua na faʻatamaʻia o ia e le tamalii Atua ma faaaofia o ia i le faamoemoe o le taulaga. Aua na alofa Goda ia Barcelona ma na ia faʻamoemoeina seisi taunuʻuga lelei mo ia nai lo le taimi nei.

Ma o le tala ona avea lea o se mea e le masani ai. Faʻafesagaʻi ma osofaʻiga a tagata eseʻese ma le faʻasauā o latou lava aliʻi, sili atu ona faʻamasani i lo latou lava mamalu nai lo le toe faʻamalosia o le taulaga, Frodoi, Goda ma isi paʻaga o loʻo alualu i luma o le a tausisi e vivii atu i le taulaga, i le mauaina o se sili lelei faʻamoemoe mo ia ...

Eseese vaega o le aʻai o loʻo aʻafia ile faʻamoemoe, mai Isembard de Tenes ma ona tupuʻaga mamalu na foliga mai e sili atu ona tuuto i le faʻaauauina o le mauoa vasega o le taimi nei, ia Elisia le faletalimalo, atamai ma vaʻaia, o se fafine talitonuina e moni lava ua tatau ia Barcelona isi pule ma isi iloiloga.

Le fanua malaia, Ferrándiz

O le faʻamasinoga vai

O se faiga leaga o le talitonuga faale-Tusi Paia o se amataga mo se tala e faatofu tonu ai i tatou i na vai pogisa o se amio mama e mafai ona mimilo mataupu silisili e tuuina atu i latou i se avanoa, i le manaʻo o i latou e pule ...

I se taeao malulu i le 1170, na faamaonia ai e se faamasinoga sauā le tulaga o aiga e lua o loo feagai ma le matapeʻapeʻa ma tu ma aga sauā. E tusa ai ma tu ma aga, o le ulumatua o fale e lua, e leʻi atoa ni masina, e tatau ona faʻafefe i le vai aisa. O lē e goto o le a filifilia e le Atua, ma o le a faamaonia ai le saʻo o lona aiga.

Ina ua maeʻa le mea mataʻutia, na filifilia Blanca, le afafine o le tamalii Ramón de Corviu, ma Robert de Tramontana, le Faʻasalaina, e tatau ona vaʻavaʻai mo le tele o tausaga pe faʻafefea e le au manumalo ana mea uma. Ae, i na taimi na tauivi uma ai e ola, na fanau mai ai se mafutaga faapitoa ma le le motusia i lo la va. Ma i le taimi lava e tasi, i totonu o le agaga o le na leiloa le naunau e oʻo atu i se lalolagi e sili atu le amiotonu, e ese mai talitonuga faʻaupuga, e tupu aʻe.

I tausaga mulimuli ane, na lafoai ai e le talavou Robert ona fanua e tuuto atu o ia lava i le suʻesuʻeina o le tulafono i Barcelona ma Bologna mamao, ao tau faasaga i le ita ma le faalataina o ona fili. O le mauaina o se tusi anamua ua avea ai o ia ma paionia o se faafouga tele ma e le na o ia i le taua; I totonu o lona loto e masani ona faimalaga i le manatuaga o Blanca, le tamaitai talavou na ia faasoa atu i ai le faamasinoga mataga o le vai.

O le faamasinoga o le vai, Ferrándiz

O le mumū o le poto

El siempre soterrado papel de la mujer hasta tiempos bien recientes. Una trama que bruñe con mimo ese esplendor del detalle, de la voluntad firme, del empeño de una mujer por salir adelante como objetivo vital pero de gran peso simbólico en su mayor definición.

Valencia, 1486. Tras la muerte de sus padres en extrañas circunstancias, la joven Irene Bellvent se pone al frente de En Sorell, el hospital al que su familia ha dedicado la vida, con la intención de seguir atendiendo a los más desfavorecidos de la ciudad. Las leyes, sin embargo, conspiran en su contra: como mujer, se la considera incompleta e incapaz de hacer nada por sí sola, de modo que está obligada a encontrar un marido para poder llevar adelante sus planes.

Ae le na'o le va'ai pu'upu'u ma le fa'atama'ita'i tele e na'o le fa'afitauli o le a feagai ma Irene. E le gata i lea o aitalafu tetele o loo afaina ai le falemai. O lona fa'alavelave tele o le fa'alavelave lea o lo'o fa'ata'amilo i lana pele o En Sorell, o se fa'amata'u mata'utia ma le mata'utia ua fa'amoemoe e fa'aumatia le nofoaga ma ona tagata. O le fua o le tauimasui o lona amataga na amata mai i le tele o tausaga ... i se aʻoga faʻatauvaʻa tamaʻitaʻi na puipuia ia manatu faʻafefe e pei o le mamalu o tamaitai ma a latou amio tutusa ma le mafaufau.

O le mumū o le poto, Ferrándiz
pou fua

Tuua se faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.