3 tusi sili na saunia e Daniel Defoe

Daniel defoe atonu o ia o se tusitala ma naʻo se tusitala. Aua o le mea moni o isi ana polokiki ma pisinisi foliga na mafua ai ona amio le lelei. Uma o ia ma lona aiga lautele. Ae atonu o vaega uma o le tutusa. Atonu ona o le mafuaʻaga o lona tusitusi na mafua ai ona ia agaʻi i ana agafesoʻotaʻi ma le tamaʻitaʻi masani ma le manaia. (maua fua faʻamatala faʻamatalaina o le na tusia iinei).

O le mea taua o le tusitala maoaʻe o ia, sa tanu i lena taimi e le leaga o lona tagata lautele i le tele o isi tulaga ..., ae pei ona ou fai atu michael ende, «O le isi lena tala ma e tatau ona faʻamatalaina i se isi taimi» ...

I le naʻo tusitusiga, Na tuua e Defoe se talatuu taua mo isi tusitala na oʻo mai mulimuli ane ma, ioe, mo le faitau miliona o tagata faitau o e o aso nei na toe iloiloina nisi o ona sili ona lauiloa itulau.

Maualuga 3 tusi fautuaina e Daniel Defoe

Robinson Crusoe

E oʻo mai lava i aso nei, o faʻalogoina o siuleo o lenei tala maoaʻe, o loʻo tagitagi pea i soʻo se matata eseese o tusitusiga ma ata tifaga.

O le aitia sili o le castaway o se amio i soʻo se foafoaga faatuina lafoina le tagata faitau, tagata matamata poʻo tagata vaʻaia i le existentialist manatu i lalo o nofoaga e faʻatupu ai vaʻaiga, saolotoga ... ma lamatiaga.

Aua o le mea e tupu ia Robinson Crusoe o lona fiafia tele i faʻalavelave faʻafuaseʻi ma ona uiga masani, ma e pei ona taʻua e le upusii: «Lenei sili mataupu aʻoga, in illo peribet »(O ia e alofa i mea mataʻutia o le a fano ai iina). Naʻo Robinson e le fano, aua o loʻo iai faʻatasi ma lana faʻailoga laki lea o le a mafai ai ona ia manumalo i le tuʻulafoaʻi ma le afe maimoa fou e avea ai lenei tusi taʻutaʻua ma se tasi o sili o le ituaiga.

Robinson ma lona motu tuufua, Robinson Crusoe o le tupu o le tuua toatasi, o le anaina le sili ona matagofie goto o le la, o le tagata mulimuli i luga o le tuulafoa foliga o le Lalolagi. Naʻo le taua.

Robinson Crusoe

Tusi o le tausaga o le faʻamaʻi

I le va o le 1664 ma le 1666 o le faʻamaʻi na faʻasala ai le aʻai o Lonetona i le ogaoga o le saua, ma avea ai le taulaga ma taulaga tuʻufaʻasolitulafono o le taulaga, lea na maua ai e tagata le latou natura masani mai le alofa mutimutivale i le faʻaleagaina.

I le taimi, ma e oʻo mai lava i aso nei, o lenei tala faʻasolosolo-faʻasolosolo tala na faʻagaeʻetia le faitau afe o tagata faitau na mauaina uma itu o le faʻamaʻi mataʻutia.

O lenei malosi malosi o le oti na faʻaleagaina mea uma ma le maaleale o se siama le mafai ona taofiofia, ma le faʻasauā o se le vaʻaia fili e le mafai e se tasi ona tu atu i luga. O le leai o se faamoemoe na aliaʻe ai ni vaaiga mataʻutia i isi taimi ma le faʻafiafiaina i taimi. O se tala manaia o le mea na feagai i Lonetona i lena tausaga pogisa.

Tusi o le tausaga o le faʻamaʻi

Moland Flanders

I Defoe's Egelani e tele tausaga o totoe ae leʻi fanau mai o ia Connan doyle ma o le ituaiga o leoleo o le a fagua aloaia. Ae, pei o le tele o isi taimi, soʻo se mea mautinoa mea tutupu taimi uma maua ai ana faʻamaoniga, o lona ituaiga o faʻalavelave.

Na matauina e Defoe lena tofo mo talafatu solitulafono tala, o se ituaiga o fofo mo le sili atu leaga mea moni i le mafaufau o le moni solitulafono nai lo le tusitala.

Ma o le mea moni, talu ai o le ituaiga lava ia e leʻi faʻavaeina, na faʻaaogaina ai e Defoe se ituaiga o talosaga lauiloa i le va o le gaoi ma le tagata solitulafono, o se mea e ofo ai e leʻi taliaina lelei i vaega sili ona taua. 

Moland Flanders
5 / 5 - (12 palota)