O tusi sili e 3 a Ignacio del Valle

I le auala lava e tasi e i ai le mama i le totonugalemu, o le alofa tunoa e nofo i le faʻafefiloi, i le manuia i mea aoga poʻo elemene e fausia ai le atoaga. Mai lena mea, e su'e ai le tulaga i le fefiloi, a Ignatius o le Vanu e masani ona fatuina tala faasolopito o tala faasolopito uma ma liliu atu i ni mea lilo ma e oo lava i tala faʻafefe.

I lana faasologa sili ona lauiloa, Ignacio faʻailogaina o ia lava Arturo Perez Reverte (i lana faasologa Falcó) e suʻesuʻe i aso pogisa o le ogatotonu o le XNUMX seneturi i Sepania. O le vaaiga pogisa o na aso e tupu ona o se mea moni e naunau i mea mataʻutia. Ona oʻo mai ai lea o suiga faʻapitoa a se toa faʻaSipaniolo e pei o Arturo Andrade e faʻauʻu ai le fatuina o se seti o le vevesi ma finauga.

Ae i tua atu o lenei faasologa, o Ignacio del Valle e fiafia i tala fou o le taimi nei poʻo vaaiga mamao, fesoʻotaʻi ma taimi i tala faʻasolopito lata mai poʻo le laveaʻiina o tala faʻasolopito sili ona tamaoaiga o loʻo maua pea le tele o tala na faʻalauteleina e lenei tusitala. O lea e mafai ona e mauaina i taimi uma se tusi tala lelei del Valle SA

Top 3 tusi fautuaina e Ignacio del Valle

O le faatufugaga o le fasi o tarako

O le vaega muamua o se tala e manatua pea. Le lanu efuefu i tua atu o le taua o Sepania, faatasi ai ma ona tagata faʻatau, ona mafias ma le chiaroscuro o se mana o loʻo feagai ma popolega faifaipea. O se gaioiga e le lava le tumau e fa'ato'ilalo ai le pule po'o le mana'o tonu i lona tumau.

Aua e mafai lava ona e mauaina pisinisi sili mai taʻitaʻi pule. O le uiga o Serrano Suñer, na fa'asalalauina i le aluga o taimi e nisi ma sili atu ona fa'alumaina e isi, na maua i lenei tala le taua o se tagata pogisa i se tala solitulafono.

1939. Na maua e le alii lutena talavou Arturo Andrade se komisi mai le Aufaigaluega Maualuga Maualuga: e suʻe se galuega o faatufugaga a le Falemataʻaga a Prado lea na leiloa i le taimi o le Republic. E tusa O le faatufugaga o le fasi o tarako, o se laulau e le o taʻua enigmatic mai le XNUMXth seneturi o lona toe faʻaleleia e manaʻomia e Serrano Suñer lava ia.

O le a le mea o lo'o i tua o lenei mou atu? E le o iloa e Arturo o le sailiga o le ata vali o le a taʻitaʻia ai o ia e faʻaalia le fefaʻatauaʻiga o galuega o faatufugaga ma auupega i tausaga sili ona faigata i le talafaasolopito o Sepania talu ai nei, ae faʻapea foʻi, i luga o le ala, e iloa ai o ia lava.

O se mea lilo ma fa'apolokiki i aso ua mavae ua avea ai Andrade ma mea faigofie mo tu'inanau o tagata ma le alofa le mafa'afitia mo le lelei. O le manatu mamafa i le ata vali o le a tupu i totonu o le lutena faatasi ai ma le tiga mo le tamaitai e alofa i ai ma mo le tulafono tuai o le leiloa o le mamalu, o miti e le mafai ona ausia.

O le faatufugaga o le fasi o tarako

Coronado

O tausaga na fausia ai le malo Sipaniolo faafetai i le avanoa e maua ai se mea e leʻi mafaufauina na alu mamao. Talu ai i tua atu o faʻatoʻilaloina, o faʻafanua fou o lalolagi fou ma le "feteʻenaʻiga" i le va o tagata Amerika ma Europa, matou te maua i taimi uma na tala faʻasolopito e tatala i mea matagofie ma mea faʻalavelave ...

O le aai talatuu o Cíbola ma le sailiga mo se El Dorado fou na taitai atu ai Francisco Vázquez de Coronado i le itu i saute o le Iunaite Setete. Mo le taimi muamua, na vaʻaia ai e mata Europa na fanua: toafa tetele, vanu mumu, laufanua valevalenoa e tumu i bison, ituaiga mataʻutia o le atunuu, faatasi ai ma Apaches ...

O tausaga ia o le faatoilaloina ma le faaevagelia o se vaega e le o iloa o le Lalolagi Fou, o tausaga na pagatia i feteʻenaʻiga ma faʻamaʻi, ae faʻapea foʻi ma mamalu ma sini na ausia.

O se taimi na vaaia ai le fasioti tagata i itu uma e lua, mafatia ma faia, po o mea na tutupu e taua i le talafaasolopito e pei o le pau o le malo Mekisiko; ae i le taimi lava e tasi, sa pei lava o taimi uma, o taimi o tagata soifua na ola, mafatia, alolofa ma feoti; alii ma tamaitai (lea e i ai se matafaioi ua galo), o e na faia ai se lalolagi o loo mataina pea i tatou i aso nei.

Ma o le foliga matala, e le ogatasi, maofa ma le faamemelo o se Franciscan, Uso Tomás de Urquiza, o le na te faamatala mai ia i tatou lana tala. I tausaga mulimuli ane, i le 1564, na ia toe manatua ai le malaga lea, i le luasefulu tausaga talu ai, na ia faʻatasi ai ma Coronado ... ma, talu mai lena taimi, e leai se mea e tutusa.

E pei o ia o se tusitala anamua o Indies, ua tuuina mai e Ignacio del Valle ia i tatou se tala olaola ma i le taimi lava e tasi, lea e oo atu ai mea na tutupu i le tagata faitau e pei o le vavalalata o se ata tifaga. Ma faatasi ai ma Uso Tomás, faafetai i lana vaaiga saʻo, tumu i mea lelei ma mea leaga, ua tatou faatofuina i tatou lava i le Lalolagi Fou i le ogatotonu o le XNUMX senituri.

Coronado

La uliuli

Arturo Andrade ua tuʻuina atu le tele o ia lava i le taimi nei. Ma le mea e ono oʻo mai. I lenei vaega lona fa o le saga, faatasi ai ma se tagata ua uma ona tatou ola ai i le afe ma le tasi o mea na tutupu, tatou te mafatia ma afu i le tagata muamua o se feeseeseaiga i le va o le tagata leaga, le atuatuvale ma le naunau tele e iloa le mea moni.

O Kapeteni Arturo Andrade, o se sui o le SIAEM (Vaega Faʻamatalaga a le Aufaigaluega Maualuga Maualuga), ua tofia i Pueblo Adentro, o se nuʻu i ni nai kilomita mai lona atunuu o Badajoz ma le ogatotonu o le Extremaduran anarchist resistance. O le le mafai ona faia le filemu ma temoni o aso ua mavae, e tatau ona ia suʻesuʻeina le fasioti tagata lilo o se teineitiiti.

Ae o le tino maliu o le teineititi ua na o le pito o le aisa e tau atu i le maualuga o le pulega, lea e naunau ai alii e faia soo se mea e faataunuu ai manaoga uiga ese o nisi o alii malolosi e galulue.

O Andrade ma lana uo o Manolete, o se tasi sa avea muamua ma aumea i le Blue Division, o le a laasia o latou ala ma le mamalu o le anarchist Ventura Rodríguez ma lona aiga, i se tuuga i le taimi e laveai ai le ola o se teine ​​misi ma maua le mea moni.

La uliuli
5 / 5 - (8 palota)

Tuua se faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.