O tusi sili e 3 na saunia e Elvira Navarro

E fia iloa pe faʻafefea ni tusi talafatu, e le mafai ona faʻatapulaʻaina i se ituaiga faʻapitoa, ma iu ai ina faʻaigoaina o ni tusitusiga faigofie. Paʻu agalelei e faia i le noir poʻo le tala faʻasolopito pe a fai e le mafai ona manatu i latou o ni tusitusiga. Ae e moni foi a vaai se tasi i tusi a tusitala pei o Elvira navarro poʻo le tele o isi tusitala faʻamaumau o lona taimi mai le intrahistorical point of view, tuʻuina i latou i tusitala o aso nei e matua laʻititi lava.

Ona o tusitala e pei o Elvira fausiaina tusitusiga, embroider plots, outline vaaiga, faʻailoa a latou tagata i luga o laulau o le ola. Uma tuʻu ese lena tausiga mo le fomu e aunoa ma le galo le tua. O le paleni o le Tusitusiga, o le mea lea o le igoa e mafai ona aliali mai i nisi faʻavasegaga.

I le faaiuga, e le leaga tele. A aunoa ma le vitola i luga o le tiute, e iu lava ina talitonu o se tasi o loʻo naʻo le faitauina o le olaga. E i ai, mo se faʻataʻitaʻiga, e leai se mataupu e foia i le liliu o le taimi; O tulaga vavalalata ia ua leva ona nafa ai le milo mo le faʻatupuina o latou, o le inertias o lenei lalolagi i le taamilosaga. O se nofoaga i suiga faifaipea ma fegasoloaʻiga tatou te goto uma i ai e aunoa ma le tau le talisapaiaina, pipii i se eleele e taofia ai i tatou mai le foliga mai o lo tatou faatauvaa.

Maualuga 3 tusi fautuaina e Elvira Navarro

Le motu o lapiti

Lenei tusi aoteleina se seti o tala moni taulai atu i le taimi nei ae leai se taimi i le latou faʻataʻitaʻiga o le vavaeʻese, o lena susulu aafiaga o fulufulu lapopoʻa mafai ona aveʻese lo tatou moni e mafai ona vaʻaia i se le mafaufau, sauā, moni auala.

Aua o le mea moni e fausia e tusa ai ma se mafaufauga faalemafaufau e masani ona faʻasino i le autu. Ma o iina na amata ai ona faia ni faʻataʻitaʻiga, tala faʻatusa poʻo tala faʻatusa a tusitala sili ona lelei e fausia ai se nofoaga masani, o se ituaiga o limbo e mafai ona maua e mafaufauga uma e laveaʻi ai lagona faʻafefe, ma iu ai ina matuaʻi o le taimi na pa ai le faʻailoga i luga o tatou mafaufau.

O le ulutala o le tusi: The Island of the Rabbits, e sau mai se tasi o tala i le va o le fable ma le faʻailoga ma le eseesega o faitauga i le va o le valea oa tatou amioga ma lo tatou fiafia e saili faʻafitauli mo ni tali sili. Ae o nisi o tala na foʻia e faʻasuaʻava i le manogi o mea manogi mataʻutia o se tala manaia na faʻamatalaina i taimi uma i lalo o le vaega o musika iloga, e pei ona taina e nisi o tagata musika mai le Titanic atonu o latou na muamua tuʻulafoa le vaʻa ...

O le malaia o se valo'aga e fetaui lelei i se si'osi'omaga e fa'afuase'i ona fa'afiafiaina e pei ona fa'alavelave. O tagata e fa'atatau i suiga fa'afuase'i o le va'alele, fua e le iloa mo lagona masani. O agaga e sosola ese mai i ponaivi a o lei oo atu i le to e le gata i le vaaiga pogisa o se lalolagi. O se fa'asologa fa'amatalaga lea o le fa'avalevalea o le kelu sili ona ofo. O se fa'asologa fa'amatalaga e fa'ai'u i le fatuina o se tapoleni, e va'aia mai mamao, e ofoina mai ai se va'aiga manino o le tagata sili ona loloto.

Le motu o lapiti, saunia e Elvira Navarro

Le tagata faigaluega

Mafaufau e uiga i le malulu, masani o se entelechy ma mea uma eccentric mafai ona avea ma pathological uiga masani o tulaga o le a mulimuli ane stigmatize. I luga o le auala e ave ai oe lava stridencies i le tapulaʻa o le pathological ...

O lenei tala, lea e faʻamaonia ai Elvira Navarro o se tasi o leo sili ona tulaga ese o lana augatupulaga, atonu o se tasi lea o nai tusi faʻa-Sipaniolo talu ai nei o loʻo suʻesuʻeina faʻamaʻi o le mafaufau, e aunoa ma le vavaeeseina mai le agafesootai o loʻo gaosia ai.

E faʻaletonu e Elisa tusi mo se vaega tele faʻasalalau e tuai ai ona totogi mo le tele o masina. O le faʻaletonu o le tamaoaiga e faʻamalosia ai o ia e faʻasoa se fale mautotogi ma se fafine ese e aunoa ma se taimi ua tuanaʻi. O le le pisa e uiga i le mea e popole i le galuega ma le olaga o lenei le masani ai mautotogi taʻitaʻia Elisa ia avea ma faananau i le iloaina po o ai ia. O ana fesili o loʻo taliina e le anoanoaʻi o tala faʻafagogo e faʻatamaʻia ai e lona potu le potu i soo se avanoa e feiloaʻi ai se tasi ia te ia, pe o le mea sili lena e talitonu i ai Elisa, e le manatu o le valea o se nofoaga e mafai ai ona ia fausia ma le loto malie.

I nei itulau o le faʻamaʻi iʻuga foliga mai o se faʻailoga o le masani ai. A maeʻa ona faitau i ai, o le fesili le maalofia e tulaʻi mai pe i se faʻataʻitaʻiga e pei o le taimi nei, lea e masani ai poloketi foliga mai ua mou atu, e mafai ona nofo i fafo atu o le pathological ma taʻu atu se mea e le o pathology.

Le Tagata Faigaluega, saunia e Elvira Navarro

Le taulaga ile taumalulu

Clara, o le autu tagata, muamua ona laasaga i le olaga. I le tala faʻasolopito tala, o le olaga mea na tutupu na i ai lona amataga, lona ogatotonu ma lona faʻaiuga. Lenei tusi fesili ma motusia lena faʻasologa aua o le teine ​​poʻo le tauleʻaleʻa tulimatai, mauaina ma fofo, i le mea sili na te mafaia, nonoa, mailei ma taunuʻuga. O le a ou le fefe e fai atu o loʻo matou feagai ma se aʻoaʻoga tala. O seisi mea: le fetauiga sauā faasaga i se olaga e foliga mai e faanatinati e faia ia lava.

O se tusitusiga e toetoe lava a mataʻutia pe ogaoga foi, e foliga mai na faamavae e tali mo se mago, austere, tiga faalelalolagi, saoloto mai le feteʻenaʻi upu. Fa taimi faʻamatala taimi e tusa lava pe leai se faʻatagaina na matou manatuaina ai le lua o tala sili ona mataʻutia i Sipaniolo tusitusiga o taimi uma: Loʻu tuafafine o Elba, saunia e Cristina Fernández Cubas, ma E i ai lava le maile i luga o le gutu, saunia e Ignacio Martínez de Pisón (i le ala, afai e te lei faitauina, aua nei taofia le faia). E faateʻia le mafaufau o le mea o loʻo taʻu mai e lenei tusi ia i tatou o loʻo tupu iina, i lo matou itu, i le isi itu o le auala lea matou te savavali filemu ai.

Le taulaga ile taumalulu
pou fua

Tuua se faamatalaga

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.