U potrazi za pričom koja se bavi svemirom koji se odvija u ljudskim odnosima u nastajanju, Jonathan Coe se, sa svoje strane, bavi izvrsnošću najintrospektivnijih detalja. Da svakako, Coe Ne može napustiti tu detaljnu dragocjenost koju kontekstualizira najpotpunijim opisima. Od sobe u kojoj se vodi razgovor s njezinim ukrasima i mirisima do svijeta koji nadilazi njezine prozore. Inventar koji nam ovaj autor predstavlja kao repertoar pripovjedača opsjednutog time da sve bude vidljivo i opipljivo...
S pedeset sedam godina, karijera Caliste Frangopoulou kao skladateljice zvučnih zapisa, Grkinje koja desetljećima živi u Londonu, nije najbolja. Niti njezin obiteljski život: njezina kći Ariane ide na studij u Australiju, očito je ne rastužuje na isti način na koji rastužuje njezinu majku, a druga kćer tinejdžerica Fran čeka da prekine neželjenu trudnoću. Dok ju je profesija stjerala u kut, a njezine kćeri, odlučne ili neodlučne, počnu same probijati svoj put, Callista se sjeća trenutka kada je za nju sve počelo; srpnja 1976., kada se u Los Angelesu, i tobože nespremna za tu priliku, pojavljuje sa svojom prijateljicom Gill na večeri koju je održao stari prijatelj njezina oca: filmski redatelj iz sedamdesetih o kojem ni jedan ni drugi ne znaju ništa, a ispostavilo se da biti Billy Wilder; Wilder, koji sa svojom neuhvatljivom ljubaznošću na kraju angažira Callistu kao prevoditelja da joj pomogne u snimanju njenog novog filma, Fedora, koji će se sljedeće godine snimati u Grčkoj.
I tako je na otoku Lefkadi, ljeta 1977., Calista Frangopoulou počela sama probijati put kao što će to kasnije činiti njezine kćeri: i otkriva svijet, i ljubav, i, uz ruku jednog od svojih velikih genije, poseban način razumijevanja filma koji počinje nestajati. To je ono što sada uzima. Niste snimili ozbiljan film osim ako gledatelji ne napuste kino s osjećajem da žele počiniti samoubojstvo. (...) Morate im dati nešto drugo, nešto malo elegantnije, malo ljepše“, kaže on, najprije podrugljivo, a zatim nježno, izvrsno okarakteriziran Billy Wilder na stranicama ove knjige; a kasnije dodaje: «Lubitsch je proživio veliki rat u Europi (mislim na prvi), a kad ste već prošli kroz nešto takvo ste to internalizirali, razumijete li što mislim? Tragedija postaje dio tebe. Tu je, ne morate to vikati s krovova i cijelo vrijeme prskati ekran tim užasom."
Pažljiv prema učiteljevim učenjima, Gospodin Wilder i ja on je predan ljubaznosti ispunjenoj sadržajem, sposoban također pristupiti drami s najvećom trezvenošću: neizvjesnostima mladosti, ali i one odrasle dobi; slabosti obitelji, njezine snage; privatna i kolektivna trauma holokausta... sve se pojavljuje u ovom nostalgičnom, slatkom, bezvremenskom i šarmantnom romanu, s kojim se Jonathan Coe vraća pun osjećajnosti i profesije.
Roman "Gospodin Wilder i ja", Jonathana Coea, sada možete kupiti ovdje:
