3 najbolje knjige Érica Vuillarda

Pod zaštitom povijesne fantastike, Eric Vuillard On koristi priliku da nam ponudi literaturu koja na kraju bježi od svoje scenografije kako bi predstavila zanimljivije stvari, koje bježe iz samog konteksta spomenutog povijesnog trenutka. Priče koje ukazuju na ideju da čisto ljudsko bježi od trenutka, okolnosti i trendova.

Iz anegdote i s neporecivom kinematografskom točkom, Vuillard se oslanja na svoje likove i gotovo uvijek predviđenu viziju transcendentnih događaja, kako bi nas pripremio za ideju da se uvijek možemo naći u uvodu u nešto transformativno, na bolje ili na zlo. Sa svojom uobičajenom maskom revolucije, sa svojim neporecivim pojmom samoispunjavajućeg proročanstva zasnovanog na opetovanim pokretima ...

I tako je povijesni romani od Vuillarda postaju kronike katastrofe, napretka, obrisi bitnih razloga koji na kraju postaju zaboravljeni usred rata ili trenutne revolucije. Jer kad jednom uđemo u zatvaranje ideala, rijetko se izaziva ta anegdotska iskra koja taloži sve i koja uvijek prijeti da nas taloži upravo u provaliju hirova ratnih frontova.

3 najbolja preporučena romana Érica Vuillarda

Redoslijed dana

Svaki politički projekt, koliko god bio dobar ili loš, uvijek zahtijeva dvije osnovne početne potpore, popularnu i ekonomsku.

Već znamo da je uzgajalište koje je bila Europa u međuratnom razdoblju dovelo do rasta populizma kao što su Hitler i njegov nacizam uspostavljen od 1933. godine ... Ali istina je da kao takva organizacija izvorni nacistički režim još nije bio u mogućnosti uhvatiti u ruke., pljačkajući bilo kakvom financijskom potporom ...

Kako je Hitler uspio kompenzirati ovu rastuću podršku naroda? Odakle potrebna financijska sredstva za realizaciju vašeg projekta s uključenim suludim konačnim rješenjem? Povijest ponekad prešuti detalje koje, iz bilo kojeg razloga, na kraju zanemarimo, zanemarimo ili previdimo... Jer da, Hitler je svoje financiranje nalazio u renomiranim biznismenima poput Opela, Siemensa, Bayera, Telefunkena, Varte i drugih kompanija.

Ne radi se o optuživanju, nego o prikazu cjelovite kronike događaja. Sastanak u veljači 1933. okupio je velike gospodarske ličnosti iz njemačke zemlje sa samim Hitlerom. Možda ti industrijalci nisu uspjeli otkriti što rade s tom potporom. Može se smatrati da su vidjeli samo moćnog političara s magnetizmom za ljude te s retorikom i sposobnošću da poboljša gospodarsku situaciju Njemačke koja je ponovno protutnjala potencijalom europskog motora.

Ne smijemo zaboraviti ni da će ne tako davni sukob Prvog svjetskog rata u tolikim Nijemcima probuditi nacionalistički osjećaj prema zemlji koja se dizala iz poraza. Toliko mnogo aspekata dovelo je do činjenice da bi nakon ovog sastanka Hitler našao podršku da provede svoj vladin plan.

Industrijalci su otišli uvjereni da su njihovi ekonomski interesi dobro pokriveni. Mašinerija nacizma ojačala je od tih dana veljače 1933. Sve je bilo okrenuto prema Hitleru. Kocka je bačena. Pojedinosti o tolikim događajima tih dana opisane su u ovoj knjizi ispisanoj s poprišta povijesti, s tog mračnog i privilegiranog prostora u kojem se prizor vidi...

Rat siromašnih

Obično su svi sukobi potaknuti visokim sferama moći, prodajući ih kao nužnu konfrontaciju siromašnih klasa protiv osvajača obojenih bojama onih istih moćnika koji traže zaradu za tuđom krvlju.

Ovom prilikom, kao što se događalo i rijetko će se događati u našem svijetu, iz tih istih slojeva razbaštinjenih rađa se pojam, ideja o nužnoj borbi. Malo je bitaka tako pravednih... Godina 1524.: seljački ustanak u južnoj Njemačkoj. Ustanak se širi, brzo dobiva sljedbenike u Švicarskoj i Alsaceu.

Usred kaosa ističe se lik, teologa, mladića koji se bori zajedno s pobunjenicima. Zove se Thomas Müntzer. Njegov je život užasan i romantičan. Unatoč svom tragičnom kraju, sličnom životu njegovih sljedbenika, bio je to život koji je zaslužio živjeti, pa je zaslužio da mu to netko ispriča. Nitko bolji od nagrade Goncourt Éric Vuillard nije krenuo stopama tog propovjednika koji je jednostavno želio pravdu.

Također za prikaz drugih likova koji su, poput Johna Wyclifa ili Johna Ball -a u Engleskoj dva stoljeća ranije, ili Jan Husa, otvorili prazninu i, mašući Biblijom - već prevedenom na vulgarne jezike, a čija poruka dopire do svih -, ustali protiv privilegiranih , duh koji je animirao one hrabre oštro osporava stvarnost naših dana: danas, kao i jučer, razbaštinjeni, oni kojima je nekad bila obećana jednakost na Nebu, pitaju se: a zašto ne? dobiti jednakost sada, već na Zemlji?

Bitka na Zapadu

Veliki rat i njegova zbivanja. Službeni izvještaji o neodrživoj ravnoteži narušenoj uvredama i zločinima protiv cijele jedne nacije utjelovljeni u jednom čovjeku. Vuillard uvijek privržen najkritičnijoj viziji u odnosu na navodno legitimnu viziju pobjednika i ukorijenjenu žrtvu poraženih daje dobar prikaz svega toga.

Sukob kojim je Europa otvorila 20. stoljeće, Prvi svjetski rat, bio je masakr bez ikakvog opravdanja i čiji nam se uzroci čine besmislenim. To je izazvalo pad nekoliko carstava, veliku revoluciju i pokolje bez presedana. Sve to uzrokovano je nekoliko hitaca iz revolvera...

Éric Vuillard, na svoj vrlo osobni povijesni, politički i kontroverzan način, bira neobjavljena gledišta kako bi ispričao epizode tog Velikog rata koji je od 1914. do 1918. krvario Europu do smrti, da bi se usredotočio na napad u Sarajevu, na njemačke i francuske strategije, u neumoljivi savezi, u idejama "ratobornih" mislilaca poput Schlieffena, Clausevitza i Carnota, te pratiti tragove dolara u ratu, kao i tragove nekih ubojica. Ne zaboravljajući mrtve, zatvorenike, deportirane i osakaćene kad rat završi. Možda je trebalo više od deset milijuna mrtvih jer po prvi put svi njihovi grobovi izgledaju slično.