La istorijska fikcija To je žanr sposoban da ugosti mnoštvo narativnih predloga koji klize u prošlost da bi na kraju prepisali istoriju kroz sočne unutrašnje priče. I u tom otvorenom aspektu, u tom obogaćujućem toku istorije, novinar se kreće izuzetno. Kings Monforte, jedan od najčvršćih aktuelnih autora bestselera u Španiji.
Bilo je mnogo godina narativnog razvoja u kojima se ova autorka osipala različitim romanima sa svojim feminističkim dodirom, potvrđujući ulogu žene u istoriji, posvećene tom istom ženskom univerzumu. Univerzum tako bogat svojom osvetničkom potrebom i istovremeno apsolutno naturalizovan u književnom prostoru u kojem je osvajanje ženskog otvoreno za sve rodove i sve tipove likova, bez stereotipa iz drugih vremena.
Skok sa radio talasa, u kojem je autorica već stekla glas sa ličnošću, do stihova, postao je utisak potvrđen dobrim radom tokom novih romana koje je predstavljala i nagradama koje su se okupljale.
Tri najbolja romana Reyesa Monfortea koji se preporučuju
crveni violinista
Nikada ne škodi odati počast likovima iz istorije koji se jedva spominju u službenoj javnosti. I naravno, zadaci špijuna i drugih aktera u sjeni diplomatije, u periodu jedinstvenom kao što je Hladni rat, imaju svoje zadatke u pogledu izvršenja i verifikacije kao prethodnica bilo kojeg obavještajnog tijela. Hajdemo tamo sa onim što se desilo Africi de las Heras...
"Ali ko je dovraga ta žena?" bilo je pitanje koje se najčešće čulo u kancelarijama CIA-e. Ko je vukao konce globalne špijunaže, ometao obavještajne operacije, izvrtao volje, skidao kožu, vodio nemoguće misije, otkrivao državne tajne i crtao prijetnju Trećeg svjetskog rata na tabli hladnog rata? Ta misteriozna žena bila je španska Afrika de las Heras, koja je postala najvažniji sovjetski špijun XNUMX. veka.
Uhvaćena od strane Staljinovih tajnih službi u Barseloni tokom španskog građanskog rata, bila je deo operacije za ubistvo Trockog u Meksiku, borila se protiv nacista kao radio-operater —violinistkinja— u Ukrajini, glumila u najplodonosnijoj medenoj zamci KGB-a kada se udala za antikomunističkog pisca Felisberta Hernándeza i stvorivši najveću mrežu sovjetskih agenata u Južnoj Americi, on je ostavio traga u nuklearnoj špijunaži, u Zalivu svinja i bio u rodu s Fridom Kahlo, Diegom Riverom ili Ernestom Hemingwayem, među drugi. Život pun opasnosti, misterije, glamura i brojnih tajnih identiteta pod jednim pseudonimom: Domovina. Čak je ni njen lični odnos sa ubicom Trockog, Ramonom Merkaderom, nije odvojio od njenih ciljeva, ali koju cenu je morala da plati za svoju odanost SSSR-u i samoj sebi?
Sjećanje na lavandu
Smrt i šta ona znači za one koji još ostaju. Tuga i osjećaj da gubitak uništava budućnost, uspostavljajući prošlost koja poprima izgled bolne melanholije, idealizacije nekada jednostavnih, zanemarenih, potcijenjenih detalja.
Anegdotsko milovanje koje se nikada neće vratiti, ljudska toplina, poljubac ..., sve počinje bujati imaginarno idealizirane prošlosti. Lena je bila sretna s Jonásom. Čini se lako razumljivim da je to bio slučaj u svjetlu tragičnih emocija s kojima se Lena dovodi do Tármina, grada u kojem je zauzimala veliki dio svog života sve do sudbonosnog oproštaja od tog uznemirujućeg zauvijek.
Jonin pepeo nastoji obojiti ljubičastu sivinu lavande koja se prostire po beskrajnim poljima. Svako zrnce njegove prašine koja je nekad bila od krvi i mesa, predodređeno je da pluta među strujama da se smiri među blagim mirisom duhovnih evokacija.
Ali svaki život koji završi ima proživljenu priču koja se ne uklapa uvijek u potpunosti u mnoštvo perspektiva onih koji su dijelili Jonino prisustvo. A u nedostatku posljednjeg koji bi mogao svjedočiti u svoju odbranu, samog Jone, priča je konformirana u čudan mozaik ideja koje se ne uklapaju u zagonetku koju je Lena sastavila o Joni.
Prijatelji, porodica, prošlost prije Lene. Jonin život odjednom izgleda potpuno nedostižan za Lenu. Ona koja je dijelila svoje puno postojanje i koja sada osjeća gubitak nekoga ko ne mora biti onakva kakva je mislila da jeste. Roman koji nas poziva da razmislimo o beskonačnosti ljudske duše.
Kroz Lenu vidimo što je bio Jonás, sve dok je ne dopune neriješeni sukobi i tajne koje se za Lenu čine nestvarnima. Niko nije zagonetka za koju neko drugi vjeruje da ju je sastavio.
Okolnosti, trenuci. Promjenljivi smo, promjenjivi i možda samo u zaklonu ljubavi možemo nekako sakriti sve ono što i jesmo, na našu žalost ...
Ruska strast
Roman koji se najviše i najbolje povezuje sa istorijskim aspektima. A ovo je pretvaranje u fikciju stvarnog života pjevačice španskog porijekla Caroline Codina ili također Line Prokófiev.
Počevši od portreta koji traži maksimalnu vjernost i koji otkriva intenzivan rad na dokumentaciji, ova izmišljena bibliografija zadire u Evropu između ratova, sa svjetlima godina nakon Velikog rata i sjenama koje su se ponovo nadvile nad starim kontinentom. latencija pogoršanih nacionalizama.
Par koji su formirali Lina i Serguei kreće na fascinantno, ali i zastrašujuće putovanje tadašnjom Evropom. Od blistavih svjetala Pariza 20 -ih do mračnih 30 -ih godina ruske revolucije.
U međuvremenu, posebna ljubav para, s njegovim tenzijama, sa svjetlima i sjenama čak i u njihovim umjetničkim izvedbama, bez sumnje je veliki roman koji prodire u vrlo različite izuzetno zanimljive svjetove tih godina.
Ostale preporučene knjige Reyesa Monfortea…
Prokleta grofica
Biti proklet, u dobrom smislu te riječi, postaje protustrujni koncept koji vodi evoluciji. Otkrivanje jednog od onih likova koji se suprotstavlja običajima, u najmanju ruku diskriminatornim, završava se avanturom po sebi koju je autor zadužen da da sa većim značajem ako je to moguće.
Uzbudljiva fikcionalizirana istinita priča o grofici Mariji Tarnowskoj, slobodoumnoj i živahnoj aristokratkinji, koja je odbila da se pridržava ograničenja za žene svog vremena, i koja je uzdrmala temelje Evrope kada je optužena da je planirala ubistvo svog partnera. Njegovo suđenje u Veneciji početkom 20. veka postalo je prvi medijski skandal u istoriji.
Venecija, 1910. Mladi prevodilac Nikolas Naumov puca na Pavela Kamarovskog, grofa verenog za ženu koju voli. Kada grof umre, policija optužuje njegovu ljubavnicu, groficu Mariju Tarnowsku, da je potaknula zločin iz strasti. Počinje najskandaloznije suđenje tog vremena koje je uzdrmalo temelje društva pravog mišljenja. Paralelno, učit ćemo o fascinantnom životu Marije, fatalne žene koja je imala više ljubavnika, suprotstavljala se najstrožim tabuima, odbijala prihvatiti servilnu ulogu rezerviranu za žene i nikada se nije odrekla svoje slobode ili se bojala manipulirati muškarcima kako bi ostvarila svoje ciljeve. .
Pješčani poljupci
Laia želi da vjerujete da je potpuno slobodna, s tom nadom koju muče samo snovi koji spašavaju mračna sjećanja na stare jaime raspoređene u marokanskoj pustinji. Njena izvorna porodica čini veliki dio onih snova u kojima je ona samo djevojčica čija se budućnost fokusira na pokornost i potrebu drugih za svojom osobom.
Ali kao što se uvijek događa s prošlošću neizmirenih dugova, on ustrajava u pokušaju da se obrati Laii sve dok ne navede njenog brata Ahmeda da je vrati u ono što je bio njen prethodni život kao haratín. Ali pored uporne volje prošlosti, roman se kao déjá vù otvara i događajima iz drugih vremena.
Ako je Julio, Lajin dečko, natjeran da krene u potragu za svojom voljenom, Carlos, njegov otac dočarava gubitak onoga što je bila i njegova ljubav među pustinjskim dinama.
I između ove dvije ljubavne priče u dva navrata nalazimo se u jedinstvenom prostoru društveno-političkih odnosa između Španije i Maroka, s majstorskim uvodom u običaje i vjerovanja stanovnika pustinje koja nikada nije imala vlasnika.
