3 najbolje knjige Fernanda Butazzonija

Urugvajska književnost je posvećena kao malo koja druga. Od Benedetti do svojih butazzoni prolazi Galeano u Onetti nalazimo autore uključene u narativni susret romanesknog, esejističkog, pa i poetskog, koji se povezuje s tim pojmom terroara kao oslonca svih priča od povijesnih do egzistencijalnih.

Ovako se bibliografija poput Butazzonijeve shvaća da nas uroni u scenarije pune istorijskog značaja iz tog humanističkog fokusa koji se fokusira na likove koji pokreću ne samo odgovarajuću radnju već i istorijski razvoj različitih prostora u Latinskoj Americi koji je bio posebno vidljiv od 20. vijeka do pojedinih ideoloških, političkih i društvenih ponora.

Samo što u toj manifestnoj volji za autohtonim na kraju formira savršene mikrokosmose mnogo šireg krajolika. Ništa bolje od lociranja likova u poznatim prostorima kako bi se otkrila ujednačena antropološka vizija koja tek na pola puta između stvarnosti i fikcije, između romana i refleksije, u većoj mjeri nadilazi puke činjenice zabilježene držačem koji nije uvijek čvrst od povijesnog. Pisci i njihov zadatak da prepišu priču od detalja do potpunog razumijevanja događaja.

Top 3 preporučena romana Fernanda Butazzonija

Kondorov pepeo

U mnogim prilikama, crnački žanr je uveliko nadmašen tvrdoglavom stvarnošću. Stvarnost koja je tvrdoglava u dokazivanju da najzlokobnije pretpostavke bilo koje radnje ne mogu nadvladati ono što je sasvim sigurno ljudsko, ne nosi upravo epsku dobrotu nadmašenu u našem okruženju.

Butazzoni nam nudi obrnuti put od stvarnosti do fikcije. Jer ponekad spas može biti samo pod pretpostavkom da je sve fikcija. U subjektivnoj komponenti oživljenog zapleta ili zapleta stvorenog životom nalazi se mnogo potrebnog iskupljenja za književne grijehe.

Roman govori o životnoj priči Aurore Sánchez, mlade Urugvajke koja je 1974. Ande planine, u petom mesecu trudnoće, da pobegne od vojske Pinochet. Njegova lična avantura je izgovor za obilazak različitih stanica represije u zemljama poput Čile, Argentina y Urugvaj tokom godina u kojima je Condor Plan. Naslov rada metaforički aludira na posljedice koje je Condor plan imao za nove generacije Latinoamerikanaca, posljedice koje još uvijek postoje u potpuno demokratskim društvima.

Oni koji nikada neće zaboraviti

Bjekstvo kriminalaca nakon nacizma pronašlo je skrovište u Južnoj Americi. Međunarodni zakoni i ugovori tražili su neočekivanu i neželjenu zaštitu identiteta koji su skrivali sve vrste Hitlerovih poslušnika. U nedostatku zvanične pravde, oko za oko je pratilo taj prirodni put onih koji traže osvetu po svaku cijenu...

Godine 1965. grupa izraelskih komandosa tajno se infiltrirala u Urugvaj sa misijom pogubljenja Herbertsa Cukursa, bivšeg nacističkog ratnog zločinca. Uradili su to tako brutalno da je svijet zadrhtao. Ko su bile ubice? Kako su se zvali njegovi lokalni saučesnici? Zašto mnogi žrtvu smatraju herojem, a ne nemilosrdnim zločincem?

Fernando Butazzoni piše bez oklijevanja. Tu su imena i prezimena tih komandosa, njihove priče, njihovi životi i njihove smrti. Otkriva se i identitet njegovih saradnika u Montevideu, a odgovara na strašnu sumnju koja je i danas kontroverzna u mnogim zemljama: da li je moguće da su komandosi Mosada ubili pogrešnog čovjeka?

američka priča

Tokom jednog nesretnog popodneva u avgustu 1970. godine, sve u Urugvaju kao da će eksplodirati. Svjetski lideri i dalje očekuju. Istorija se piše na ivici ponora. Tupamaro gerilci se spremaju da pogube Dana Mitrionea, koji se nalazi kao talac u "narodnom zatvoru" u Montevideu. Optužuju ga da je špijun CIA-e. U međuvremenu, američki agent po imenu Randall Lassiter viri u sjene grada kako bi saznao hoće li njegova sudbina biti sudbina lovca ili plijena. Predsjednik Pacheco, uznemiren i nevoljen, rastrgan je između moralnih dilema i političkih strategija. Demokratija se ruši.

Sivi popodnevni sati idu ka svom tragičnom ishodu. Eduardo González, koji je dobar porodičan čovjek i majstor u umjetnosti simulacije i tajnovitosti, u posljednjem trenutku pokušava očajničkim manevrom promijeniti tok događaja. Još niko ne zna, ali decenija vođenja širom Latinske Amerike će uskoro početi.

Fernando Butazzoni predlaže da se preispitaju događaji koji su pokrenuli svijet tokom te strašne zime, i za to gradi vrtoglavi roman od početka do kraja. Američka istorija, prefinjenom i sažetom prozom, poziva čitaoca na narativno putovanje koje će ga ostaviti bez daha. Osnovna knjiga, sa klasičnim statusom.

rate post

Ostavite komentar

Ova stranica koristi Akismet kako bi smanjila neželjenu poštu. Saznajte kako se podaci vašeg komentara obrađuju.