3 najbolja filma Stevena Spielberga

Mnogi iz moje generacije su poznavali Spielberga ET Rijetko je ime reditelja prevazilazilo najokorjelije filmofile. Čak su i reditelji poput Kjubrika bili sahranjeni iza svojih djela, spušteni u zasluge kao jednostavni tvorci filma koji su, zbog neznanja, svojom palicom ličili na dirigente orkestra.

Ali Spielberg je bio nešto drugo. Rediteljska uloga postala je popularna zahvaljujući momku koji je znao predstaviti savršeni film koji će okupiti djecu i odrasle oko avantura prijateljskog vanzemaljca u rukama voljnih mališana. Moguće je da se ranije slobodno vrijeme više dijelilo između djece i odraslih, a Spilberg je pogodio nokat na glavi...

Prilika ili uspjeh i nesumnjivi kreativni genije. Poenta je da je Spielberg, obučen u nekoliko filmova prije ET-a, imao sva potrebna sredstva da kanalizira te savršene scenarije u koje su se obožavali i fanovi i producenti. Vrhunski box office za ono vrijeme sa žanrom fantazije, avanturom i neizvjesnošću kao osnovnim osnovama i sa specijalnim efektima napravljenim u SAD-u kao nepogrešivim alatima.

To je bila linija koju Spielberg nikada nije napustio. Ali istina je da svaki nemirni stvaralac isprobava nove žanrove i, uz malo poslovne vizije, može razmisliti o produkciji filmova koje su prethodno režirali. Stoga je danas Spielberg faktotum svjetske kinematografije.

Top 3 preporučena filma Stevena Spielberga

Schindlerov spisak

DOSTUPNO NA BILOKOJ OD OVIH PLATFORMA:

Iznenadjenje! Ne stavljam ET u svoj izbor jer sigurno ne bi pružio ništa novo o filmu koji su svi vidjeli. Umjesto toga, zaustavljam se, prije svega, na djelu koje je uspjelo iznenaditi sve u svom dramatičnom, krajnje ljudskom aspektu. Sigurno bi u jednoj od onih televizijskih emisija o odgovaranju na pitanja između a, b, c i d, Spielberg bio posljednji režiser koji je identificiran kao mogući režiser ovog filma.

I nikad ne škodi razbiti kalupe da počnete s filmom koji uspostavlja taj poremećaj koji daje veću vrijednost vještinama kreatora trenutka. Malo više se može reći o ovom filmu, Oscaru 1993. za sve to kao remek djelo.

Odluka za crno-bele koja je povod za brzo povezivanje sa onim što se videlo o svetu tokom nacizma. Harmonije između likova koje budi empatiju pred licem užasa i ludila. Odluke sposobne da odvedu glavnog junaka, smještenu u istinitoj priči Oskara Šindlera, do sumarne intervencije mračnog nacističkog konačnog rješenja. Liam Neeson vezuje svoj nastup onim dramatičnim nabojem koji njegova figura uvijek donosi. Detalji poput djevojke u crvenom sakou koja bi mogla biti bilo tko, ali izgleda vrlo naša. Konačna katarza koja budi neophodan osećaj nade.

Minority Report

DOSTUPNO NA BILOKOJ OD OVIH PLATFORMA:

Jedan od najboljih naučnofantastičnih filmova koje možete pronaći. Precogs, žrtve genetskih eksperimenata, žive gotovo potpuno uronjeni u esencijalni serum koji ih postavlja na ravan opće svijesti, dotaknuti, ili bolje rečeno, poškropljeni u ovom slučaju, proročkim darom.

Nabijeni svojim osebujnim Kasandrinim sindromom, trojica braće nude iz svojih bazena vizije predstojećih događaja u njihovom najzlokobnijem aspektu. Što je isto, oni su u stanju da predvide zločin pre nego što se dogodi.

I naravno, med na pahuljicama za policiju budućnosti koja je sposobna da uhapsi kriminalce preko jedinice za otkrivanje zločina. Ako stvar sadrži dozu izdaje, onda je lakše detektivima jedinice na čelu sa uvijek efikasnim Tomom Cruiseom (nazovimo ga John Anderton). Ako se radi o zločinu iz strasti, sve se ubrzava brže jer pošto nema plana, nema prethodnog vremena za razmišljanje o odvođenju nekoga.

Sve dok mala braća ne ukažu na samog Andertona kao na kriminalca u nastajanju i dok se ne pokrene istraga koja će ga zaustaviti po svaku cijenu. Ali stvar ima svoju mrvicu, naravno. Vizije predznaka imaju svoje odjeke, neku vrstu odstupanja od događaja koji će se odvijati. John Anderton u njima pronalazi posljednju nadu jer nema motiva da ubije. Ili barem on misli...

Susreti u trećoj fazi

DOSTUPNO NA BILOKOJ OD OVIH PLATFORMA:

Koristeći prednosti vanzemaljskog toka, Spielberg je znao kako da krene u nove priče o vanzemaljcima koji bi nas jednog dana mogli posjetiti. A istina je da je ovaj novi prilog o međuplanetarnim susjedima koji obraćaju pažnju na Zemlju uspio održati interesovanje uprkos upornoj prirodi problema.

Richard Dreyfuss bio je jedan od Spilbergovih velikih uspjeha. Jer, bez harizmatičnog glumca, savršeno se uklopio u ulogu zbunjenog električara kojeg su oteli vanzemaljci. Jer to je ukazivalo da nam se to svakog dana može dogoditi. A bilo je to kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih kada je vjerovanje u NLO bilo više od oblika dokolice.

Planina čudnog oblika, kao što je Đavolja kula, u Vajomingu, postaje neočekivano mesto hodočašća. Neki odabrani dobijaju šifrovanu poruku da moraju biti tu za susret svog života sa vanzemaljcima. Uvijek je teško zamisliti vanzemaljce i Spilberg je o muzici ili bolje rečeno notama razmišljao kao o sredstvu komunikacije.

Tada iznenađujući film koji svi rado evociramo i koji se, sa trenutnim tehnološkim ponorom za efekte i tako dalje, uvijek može pogledati s porodicom, prijateljima i djecom sa kosmičkim brigama...

5 / 5 - (15 glasova)

Ostavite komentar

Ova stranica koristi Akismet kako bi smanjila neželjenu poštu. Saznajte kako se podaci vašeg komentara obrađuju.