Biti pisac iz jedne od starih regija koje su činile Jugoslaviju, kao što je slučaj Dubravka Ugrešić To znači imati imperativno konstruktivnu i kreativnu pozadinu. Riječ je o ravnoteži, o spašavanju čovječanstva od najnovije katastrofe u Evropi, koja je zatvorila 20. vijek praktično sa istog mjesta gdje je počeo sa svojim prvim Velikim ratom.
Za pisca veterana poput Dubravke, velika djela nastaju strpljenjem i snagom.. Tome dodaje vrlinske vještine zapažanja i uvjerenost u svoju iscjeliteljsku literaturu punu nade. Bez sumnje, kompozicija sastojaka koja osvaja sljedbenike harmonijom i stvaranjem narativa sa željom za transcendencijom.
U Dubravki je otkriven taj pojam totalnog pisca, stvaraoca koji ne odustaje u nastojanju da od svoje bibliografije napravi jednu dugačku knjigu, svjedočanstvo u obrocima gdje njezina osobna evolucija dodaje prizme i rubove. egzistencijalisti ispunjen onim znanjem o iskustvu koje daje smisao prirodnim kontradikcijama čovjeka. Rad ove hrvatske spisateljice prestat će kad završi posljednju knjigu. U međuvremenu je sve spojeno s onom laganom i sjajnom niti koja završava razbijanjem svega.
3 najbolja romana Dubravke Ugrešić
Starost kože
Koža ima sjećanje poput kore drevnog drveta. U ovoj knjizi otkrivamo kako tetovaže pamćenja prate bore i nabore, označavaju i troše dermis, popravljajući neizbrisive žljebove onoga što na kraju postajemo.
Tetovaže i modifikacije tijela, muzika koja boji i nijansira sportska događanja, Planeta majmuna, humor i iskustvo. Kolaps koji je Jugoslavija doživjela i posljedično izgnanstvo autora doveli su nas do razmišljanja o nacionalizmu, kriminalu i politici.
Dubravka Ugrešić hrabro se ugleda da stekne humanističku perspektivu i tako prikaže one ikonične likove iz bivšeg istočnog bloka koji trenutno rade kao čistačice u Nizozemskoj ili koji otvaraju tajne trgovine proizvodima iz svojih zemalja porijekla. Dubravka Ugrešic, dobitnica Neustadtove međunarodne nagrade, elegantno nas vodi do ključeva koji nam omogućuju razumijevanje sadašnjosti: od La La Land do Lenjinovog leša.
Zorro
Suočen sa obmanom i trompe l'oeil -om, čovjek nije lukav kao lisica. A možda je to iz volje da se želi prevariti. Ali također je istina da, poput lisice, pragmatično ljudsko biće uvijek traži ulaz i izlaz prije nego što uđe u tor svojih želja, užitaka, poroka i nada.
Lisica je kopile: divlje biće, varalica i lopov, stvorenje koje ne poštuje norme ili ograničenja; baš kao pisac. I takođe kao glas ove priče, fragmentirane i višejezične, koju možda možemo nazvati "romanom". Postoji samo jedno pitanje: kako nastaju priče?
Naratorka će, u potrazi za odgovorom, otići iz Sjedinjenih Država u Japan, proći kroz Rusiju, Italiju i Hrvatsku, i ispričati će nam o piscima s tajnim autobiografijama, o umjetnicima nagrađenim zahvaljujući svojim udovicama, o romansama obilježenim ometanje rata i djevojaka koje sa nekoliko riječi prizivaju svu moć književnosti. Nabokov, Pilniak, Tanizaki ... Predavanja, časovi i intervjui.
I igram se, iznad svega, igram, u briljantnoj zagonetki koja kombinira iskustva, razmišljanja i izmišljotine i koja nas poziva da istražimo varljivu granicu koja postoji između stvarnosti i fikcije. Ugrešićevo veliko djelo neuporediva je autofikcijska avantura koja čitatelja uranja u književni labirint kako bi preuzeo moć priča. Složen i mračan artefakt koji kombinira strast, humor i erudiciju, iz ruke jednog od najvažnijih glasova na aktualnoj europskoj sceni.
Baba Yaga je položila jaje
Ono što se tiče Dubravke je to formalno destrukturiranje koje uspijeva sve usredotočiti na ljepotu estetike i transcendenciju gesti koje su obično neprocjenjive, ali uvijek pune značenja koje nitko ne bi želio učiniti eksplicitnim ...
Baba Yagá je mračno i usamljeno stvorenje, vještica koja otima djecu i živi u šumi, u kući koja stoji na pilećim nogama. Ali ona također putuje kroz priče i u svakoj poprima novi oblik: spisateljica koja se vraća u rodnu Bugarsku svoje majke, koja ju, progonjena starošću, zamoli da posjeti mjesta koja je već posjetila. moći da se vrati; trio misterioznih starica koje ostaju nekoliko dana u toplicama specijaliziranim za tretmane dugovječnosti; i folklorista koji neumorno istražuje tradicionalnu figuru vještice.
Starice, žene, majke, kćeri, ljubavnice. Svi se oni okupljaju u Baba Yagi. Prolazeći autobiografijom, esejem i natprirodnom pričom, njena priča postaje priča o Meduzi, Medeji i mnogim drugim prokletim ličnostima, crtajući strastveni triptih o tome kako se žene pojavljuju i nestaju iz kolektivnog sjećanja.
Majstorska priča koja, puna pameti i uvida, stavlja u središte pažnje dobro poznatu figuru opake starice. Fascinantno putovanje na kojem nas Baba Yagá, preuzimajući brojne maske, poziva da istražimo svijet mitova i razmislimo o identitetu, ženskim stereotipima i snazi basni.